Studio Novena

Mreža Zagrebačkog salona

Kroz suradnju IT stručnjaka i dizajnera (Novena d.o.o.) i istraživača koji djeluju unutar projekta ART NET (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu) povijesni trag Zagrebačkog salona postaje interaktivni medijski krajolik u koji posjetitelji kroz tri različite aplikacije mogu ući te ga istraživati.

Aplikacija proširene stvarnosti

(engl. augmented reality)

Povijesni trag salona vizualiziran kroz društvenu mrežu svih 4000 sudionika koji gravitiraju oko 52 izložbe. Vizualizacija je otisnuta kao podna grafika većih dimenzija (5m x 6m), a koja upotrebom AR (augmented reality) tehnologije omogućuje pristup dodatnom multimedijskom sadržaju. Naime, pogledom na otisnutu vizualizaciju kroz tablet ili pametni telefon, u prostoru se kronološki pojavljuju plakati koji su obilježili svaki pojedini salon. Umrežena, društvena povijest salona tako postaje i povijest našeg grafičkog dizajna koja uz salon veže. Uz vizualni dio, aplikacija nudi mogućnost i audio vođenja kroz cijeli postav izložbe 52. zagrebačkog salona.

Aplikacija virtualne stvarnosti

(engl. virtual reality)

Posredstvom VR (virtual reality) tehnologije, postojeća vizualizacija društvene mreže salona pretvara se u virtualni 3D prostor u kojeg je uz pomoć cardboard VR naočala moguće potpuno uroniti. Imena svih sudionika salona ovdje se pretvaraju u svemir točaka u kojem posjetitelji mogu letjeti u potrazi za dodatnim točkama interakcije. Naime, kontakt s odabranih osam sudionika unutar ovog društvenog svemira, posjetiteljima omogućuje pokretanje video razgovora s autorima ili panoramskog pregleda unutrašnjosti njihovih ateljea.

Interaktivna dodirna aplikacija

(engl. touchscreen application)

Vizualizacija društvene mreže salona prikazana je i na interaktivnom ekranu koji posjetiteljima omogućuje filtriranje sadržaja te pretraživanje mreže po imenima autora. Ova aplikacija upotpunjuje složeni medijski krajolik koji uz virtualnu i proširenu stvarnost priču o Zagrebačkom salonu translatira u dinamičnu prostorno-vizualnu formu koju istovremeno određuje povijesno-kulturni tijek, suvremeni računalni algoritmi te sami posjetitelji.

Produkcija: Novena d.o.o.

Znanstveno-stručni savjet:

Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

ARTNET, HRZZ projekt

Digitalni tisak: Timep d.o.o.

Ideja i koncept: Ervin Šilić

Unos podataka: Petra Šlosel, Tamara Jovetić, Davorka Horvat, Marko Prpić,

Artur Šilić

Konstrukcija socijalne mreže i vođenje projekta: Artur Šilić

Multimedijalno programiranje (AR i VR aplikacije): Tomislav Štefan

Programiranje touchscreen aplikacije:

Tin Široki

Programiranje sučelja touchscreen aplikacije: Marina Leovac

Dizajn aplikacija i popratne grafike: Ivana Brajdić, Andrea Biškupić

Vizualni identitet 52. zagrebačkog salona: Mario Aničić

Prikupljanje plakata i kataloga: Tamara Jovetić, Artur Šilić

Snimanje plakata, video intervjua i 360 panoram

obrada i montaža: Goran Kuprešanin

Video asistent: Marko Prpić

Organizacija snimanja i tiska: Anamarija Pedišić

Produkcija: Nives Zupčić, Tamara Jovetić

PR aktivnosti: Zvonimir Rakijašić

Ravnateljica Salona: Ivana Bakal

Kustos 52. zagrebačkog salona: Nikola Albaneže

Autor postava 52. zagrebačkog salona: Igor Hubej

Koordinacija podataka o 52. zagrebačkom salonu:

Tea Rihtar Jurić

Voditeljica ARTNET projekta i autorica koncepta CAN IS baze podataka: Ljiljana Kolešnik

Autor teksta osvrta: Nikola Bojić

Digitalne kopije plakata:

Muzej za umjetnosti i obrt (2., 3., 4., 5., 6., 9., 10., 15., 16., 17., 18., 19., 20., 22., 26., 27., 28., 29., 31.)

Boris Ljubičić (7.)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (8., 11., 21., 37.)

Muzejski dokumentacijski centar (12., 30., 32., 39.)

Nikola Radeljković (34.)

Darko Fritz (38., 41.)

Damir Bralić (43.)

Damir Gamulin (44.)

Ivan Klisurić (46.)

Udruženje hrvatskih arhitekata (47., 50.)

Ivan Križan (49.)

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (51.)

Mario Aničić (52.)

Fotografije: Ervin Šilić

2017.