Duška Boban

Split***tri zvjezdice :

Vila Dalmacija / Titova soba

dvije analogne fotografije u boji, srednji format

2 x (60 x 60 cm)

2016.

Od 2000-ih fotografskim aparatom bilježim stanja i promjene urbanog prostora Splita, koji se tiču transformacije njegova identiteta. Na udaru prenamjene gradskih javnih prostora osobito se nalazi arhitektonska i urbanistička baština 20. stoljeća, nevalorizirana, zapuštena, pa potom u pravilu eksploatirana suprotno javnom interesu. Iako se moje fotografije prostora fokusiraju na tzv. neuralgične točke grada, nije im namjera tek podcrtavati negativne aspekte nego i zabilježiti melankoličnu ljepotu koja upozorava na još uvijek prisutne mogućnosti drugačije sudbine tih mjesta. Zato u svom procesu snimanja grada analognom fotografijom, svojstvenoj 20. stoljeću, kao i u finalnom fotografskom pozitivu prepoznajem aspekte nostalgičnosti prema obećanjima i očekivanjima koja smo putem iznevjerili, prema idejama o kontinuitetu, razložnosti, antropocentričnosti gradskog prostora koji ne gubi kontakt s radom, kulturom i dokolicom.

Split***tri zvjezdice :

Vila Dalmacija / Fontana

triptih–analogna fotografija u boji, Leica format

120 x 40 cm

2016.

Fotografijama Vile Dalmacije (izvorno prvi splitski pansion iz 1914.) želim potaknuti drukčije razvojne imaginarije od onih koje nameće dominantno ekonomska orijentacija vladajućih politika. Kompleks se sastoji od centralne trokatnice s nizom pomoćnih objekata i obalnog pojasa površine 57 tisuća četvornih metara unutar zaštićenog područja Park šume Marjan i kulturno-povijesne cjeline Meje, s perivojem uz more. Vila 1947. postaje Titova rezidencija. Usprkos padu svih europskih komunističkih zidova, ostaje zatvorenom za javnost i nakon 1989. kada dolazi pod upravu Grad Splita, osim prilikom povremenog iznajmljivanja za komercijalne programe najnižeg ranga, poput svadbi. Diskurzivnim aspektom moje izložbe Split***tri zvjezdice predlagala se prenamjena kompleksa u umjetničku rezidenciju koja bi svojim programima svakodnevno bila pristupačna građanima. Kompleks bi time postao javno dobro s punim kulturnim i identitetskim potencijalom, a njegova obala dio kontinuirane obalne šetnice Marjana.

HR  — EN